Počinjete čitati novi članak. Udobno ste se smjestili, ležite na boku, trbuhu, leđima, sklupčani ili sjedite u turskom sjedu, u naslonjaču, na kauču, tabureu, tronošcu, drvenom stolcu, klupi, tramvajskom sjedištu, stolici za ljuljanje, podu, jastuku, WC-u…
Priznajte, zavalite se tisuću puta dnevno na neko slično sjedalo, da ni ne primjetite kakvo je. Stolce primijetimo eventualno ako nam profesija ima veze s ili tangira arhitekturu, uređenje interijera, invalidska pomagala, ili ako smo netom kročili u kakav hipstersko uređeni birc. „Joj, gle kak’ je ovo slatko, sjedi se na kašetama piva/ gusarskim sanducima/ maminim kalupima za kolače!“ (nazalno, op.a.). No, za promjenu, već sad promotrite na čemu sjedite, jer lako se može dogoditi da netko od vas sjedi na proizvodu našeg najpoznatijeg industrijskog dizajnera Bernarda Bernardija (1921. – 1985.).
Zvuči kao šala, ali ovaj arhitekt lako pamtljivog imena, vrlo ozbiljno stupio je na scenu nakon završenog Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Inspiriran dotadašnjim načinom proizvodnje namještaja i generalnog stava prema istom, usmjerio je taj pristup u osmišljanje oblika prostora i opreme. Tako su pod okriljem grupe Exat 51, u kojoj je izmjenjivao ideje i pijuckao popodnevni čaj sa slikarima, nastali prvijenci funkcionalnog namještaja. Bernardi je isticao nerazdjeljivost procesa oblikovanja od procesa industrijske prozvodnje te je poticao domaću javnost na oslobađanje stambenog prostora po uzoru na tradicionalni, japanski model.
U nekom trenu poduzetni Bernardi se dočepao tromjesečne UNESCO-ve stipendije za studijski boravak u skandinavskim zemljama i taj, svojevrsni, Erasmus dao mu je vjetar u leđa. Naime, fokusiravši se u potpunosti na funkcionalnost, njegovi dizajni ipak su zaostajali u estetskom segmentu. Nadahnuće koje mu je riješilo taj problem, pružili su mu tadašnja imena u svijetu neopterećenog, jednostavnog i vječno profinjenog nordijskog dizajna kao: Hans Wegner, Grete Jalk, Børge Mogensen i Finn Juhl.
Titulu utemeljitelja profesije dizajna zaslužio je sudjelujući u osmišljavanju i opremanju mnogih uredskih prostora, sveučilišta, turističkih i hotelijerskih interijera, zračne luke u Zagrebu, a virovitička tvornica Tvin lansirala je na tržište pregršt fotelja koje vaše bake, djedovi, prastrine i praujaci možda i dalje imaju u dnevnom boravku i u njemu čitaju neki od renomiranih hrvatskih mjesečnika.
